E dua nai talanoa makawa ni nodra tawase na neimami qase mai Viti e vakaoqo ne.
English translation of the above
Author: XXXXXX I Illustrator: XXXXXXX I Narrator: XXXXXXX I Vosa vaka-Viti translator/editor: XXXXXXX I Cultural advisors: XXXXXXX

Vosa vaka-Viti | English |
Na vanua vaka Nakauvadra taumada, ea tiko kina e rua na Turaga; Ratu Waicala na tamadrau na drua; kei Degei koya ea vakaijikojiko e Nakauvadra. | Long ago in the ancient times….veitiqa, was a favourite game for the young ones. Ratila, child of the Chief of Nubulevu was chosen from the land of Nakauvadra to represent Fiji to Tonga. |
O Ratu Waicala e nona koro o ‘Nukunitabua’. E ratou lewe va kecekece na luvena. O Cirinakaumoli kei Nakausabaria; ai katolu ni luvena o Kalinimoli kai ka va ni luvena o Paula. | He won the main prize for the competition which was a rooster……excerpts of chant for the traditional dance coined had these lines….. |
Toso tiko na bula ena vanua vaka Nakauvadra … ka dua na qito era dau vakayacora ena veisiga sai koya na veitiqa. Mani yaco mai nai tukutuku ni kena vakayacori na valataki Vanua ni qito na veitiqa mai Tonga. Digitaki yani kina e Viti e dua na gone ma laki matataki Viti ena valataki Vanua mai Tonga. Na gone qo na luvena na Tui Nubulevu; o Ratila na yacana. Yaco mai na gauna sa mani gole o koya i Tonga; me vaka na nona sa digitaki me matataki Viti. Sota bula na sota ni veitiqa mai Tonga Matanisiga … sa mani qaqa mai Tonga o koya … Nona i cocovi mai kina e dua na toa … E tukuni nai talanoa ni sotasota ni veitiqa oqo ena dua na kena qaqa ni meke buli | “When Ratila bats, it flies….it articulates the mana of the land……..head of the land of stones split in two……turning into island today…” |
“… Tiqa o Ratila sa vuka … e cavuta nai sausau ni vanua … ulu ni vanuavatu e bola rua … vukivuki me yanuyanu ena siga nikau …” | |
Oti mai na veitiqa ya … sa lesu tale mai o Ratila … ka yaco sara mai Nubulevu. Ai matai ni mataka lailai ena nona sa yadra cake e Nubulevu na Toa … sa tekivu me sa tagi vakamataka me vaka ga na kena i vakarau. Kidacala o Nakauvadra kei na veitikotiko vakavolivolita ka ra kaya … Ni sa tagi tiko e dua na manumanu levu … ka vaka na kurukuru na domona. | The twins visited their cousin Ratila to hear stories from Tonga……Ratila then gifted the two with the Rooster called Turukawa…… |
Rau mani gade tu na drua vua na tavaledrau o Ratila ni oti na nona lesu mai Tonga me rau laki vakarorogo i talanoa ni veisisivi veitiqa … Ea mani lolomataka mai vei rau na veitacini o Ratila na Toa o Turukawa ka rawata mai ena veisisivi … Ena mataka e tarava ena nodra qai yadra cake na lewe i Nakauvadra, sa tekivu me lalata tu nai tikotiko e Nukunitabua na domo i Turukawa. | The next morning the people of Nakauvadra were woken up with the voice of Turukawa.
|
Ia ni sa rogoca o Degei na domo i Turukawa … sa domona lo e lomana me laki kauta mai me mai nona. Sa tekivu me navunavu ka kaya vua na nona Bete me curu mada ki na nona loqi … ka vakataroga na vunilagi … se na rawa me na laki kau mai na Toa se sega. Cakava na nona cakacaka vakabete na Bete … ka vakaraitaka mai ni na rawa me ra na laki kauta mai na nodrau Toa na Drua. Sa ra mani gole na mataivalu nei Degei … me ra sa laki kauta mai na nodrau Toa na Drua mai Nukunitabua. Ratou sa voleka yani ena vanua e toka kina … Sa qai vakacaudreva e dua na matanisiga katakata na Bete … Sosovu ka lutu bi na moce nei Kalinimoli ni a yadrava tiko na Toa … ka ratou mani kauta rawa na mataivalu nei Degei.
| When Degei heard Turakawa’s voice….he yearned to go and get it for himself. Degei’s warriors then proceeded ….to go and get the Nukunitabua twin’s Rooster. |
Qai yadra cecekala mai o Kalinimoli … sa yali na Toa mai na vanua e dau dabedabe toka kina. Ra qai yadra cake ena mataka a tarava … sa kuruseta na yasana e cake vaka Nakauvadra, ena ruku i Uluda, na voqa ni domo ni Toa ni sa mai tagi toka kina … rau lialiaci na Drua ka rau mani veitomani kina me rau laki raica … rau sa qai vakadinata ni sa laki tiko dina enai tikotiko nei Degei o Turukawa … | As they arrived where it was kept……the priest lit the hottest sun…..Kalimoli, one of the twins, started dozing and fell into a deep sleep during his time to watch over the rooster…. So, Degei’s warriors were able to take the rooster. |
Sa tuburi rau na katakata … rau mai veitalanoa … ka rau sa nanuma vata ka vakadonuya vata me sa na vakamatei ga. Ena mataka ni siga a dua … rau sa vakavakarau saraga ena nodrau i nakinaki me rau sa laki vakamatea na Toa o Turukawa.
| They were angry ….so they talked….so they both decided it ought to be killed. |
Rau yasava lo yani na yasana e cake e Nakauvadra … nai tikotiko nei Degei … ka rau laki dabe toka ena dua na tikina e rawa ni rau raica vinaka yani kina na vanua e dabe toka kina na Toa.
| The next morning…..they prepared themselves for the plan to go and kill the rooster, Turukawa. |
Vanataka e liu na dakai titi o koya o gone … vana ga … cala … lai bula sara tu na tabanidogo ya … ka dau kune toka ena yasana e cake e Nakauvadra na vunidogo ya ni a bula tu kina. Sa qai tu mai vakatikitiki ka solia na dakai titi vei koya e qase … vakadre saraga vakavinaka … qai sorova na nona dakai titi … cabolo e ruku ni tabana ka lutu mai na vanua e dabe toka kina … na we ni nona coqecoqe ese tu ga e dai … ena veivatu lelevu ea veicaqeyaka ni sa lutu mai era ena nona sa laugasau. Na nona mate oqo na Toa o Turukawa ena nodrau a vana na Turaga rua … sa qai vakavuna na nona vakacibi i valu o Degei kei ira na nona mataivalu ena yasana o Nakauvadra e cake … ka buki na kena druadrua me sa kabai na nodrau koro na Drua o Narauyaba. | They quietly embarked towards the upper end of Nakauvadra….where Degei resides….seated themselves on the side where they can have a good view of where the Rooster was seated. The young one gave the first shot….missed…..He then gave the bow and arrow to the older one…..stretched…..and the arrow flew……hitting below the wings and fell dead.. |
Ea qai vosa vei rau na Drua na nodrau i tubutubu o Ratu Waicala ni sa rogoca nai tukutuku ni veiraravui vakayavusa sa yaco tiko ka kaya vei rau … | Ratu Waicala, their father, spoke to them when he heard the news of the warfare amongst the tribesmen because they shot Turukawa….. |
“Au kacivi kemudrau mai meu mai tukuna vei kemudrau ni tabu na vakamate tamata ka tabu na vakadave dra” … rau sauma lesu na veitacini ka kaya … “O cei e vakatabuya Ratu” … sauma lesu o Ratu Waicala ka kaya … “Raica e dua nai vola vivigi e davo toka ena delanivatu ya, qo na nona i vola na Kalou” … rau taro tale ka tukuna … “Ratu, o cei na Kalou? … sauma lesu o tamadrau ka kaya … “Kalou e tiko mai lomalagi, o au qo na kena i talatala, na nona i vola qo … au kacivi kemudrau mai qo meu mai vakatakila vei kemudrau, ni sa ka tabu na vakamate tamata kei na vakadave dra” … | “I called you both to let you know it is forbidden to kill another human being” ….they responded and asked, ….”Who forbade that?.......Ratu Waicala replied….. ”Look the scrolls belongs to God”….they asked again…..”Who is God?”….their father replied….”God is in heaven, I am the pastor……I called you here to let you know, spilling human blood is not allowed”….. |
Na veilecalecavi oqo … ka vu mai na nodra a veiletitaka na Toa o Turukawa … kei na duidui ni Kalou era vakabauta … e dua na vu ni nodra qai tekivu veitosoyaki yani ki na veiyasai Viti. | This dispute regarding Turukawa……end the differences in faith…..is one of the reasons why they are scattered all over Fiji. |
| |
“Fiji language quote”
“English language quote”
| |
| |
| |
| |

